epreuves lecture pulaar fuladu

Transcription

epreuves lecture pulaar fuladu
U N IVE R SIT E C HE IKH A N T A DIOP DE DA KA R (U C A D)
…………………………………………………………….
IN ST IT U T F ON DA M E N T A L D’A F R IQU E N OIR E C HE IKH A N T A DIOP
………………………………………………………………………………
L A BOR A T OIR E DE R E C HE R C HE SU R L E S T R A N SF OR M A T ION S
E C ON OM IQU E S E T SOC IA L E S (L A R T E S-IF A N )
……………………………………………………….
PR OJE T D’E VA L U A T ION DE S A PPR E N T ISSA GE S À T R A VE R S L A M ISE E N PL A C E D’U N
BA R OM È T R E DE L A QU A L IT É DE L ’É DU C A T ION
JANGANDOO
EPREUVES POUR L’EVALUATION DES CONNAISSANCES DES APPRENANTS EN LECTURE,
CALCUL ET CULTURE GENERALE
(FRANÇAIS, WOLOF ET PULAAR)
Draft 1
M ars 2012
1 LECTURE
PULAAR
FULADUU
2 LPF 1
1. Alkule
3. Kelme
Janngu qee alkule
Janngu qee kelme :
a, o, m, t, e,
v, uu, n, q, nd
nowru – ngaari – qoyru
voosalel – mbeewa
E nder kelme garooje qee, hollir qee alkule :
t , d , o, m, uu, v
ñii¥e – siilo – jazde
tuuba – turdu – doygal –
daragol – moto – voye
puccu – sutura
4. Ta¥re
2. Kijjanqe
Janngu qee
kijjanqe
Hollir kijjanqe « ma »
e « du » e nder qee
kelme, njanngaa qe
na
tu
maleede
de
mi
nagge
ta
aan
Aamadu
mbe
cel
ñu
ge
mbaalu
duqal
Janngu ndee ta¥re
Jabu naatii jazde pulaar.
Duqal ngal qi vattii galle
mavve oo. Vooyaani ko
ve puqqii kono ve
mbaawii winndude inqe
mavve e jettooje mavve.
3 5. Winndannde
Janngu ndee winndannde, jaabo-qaa ko lamndaa koo
Peccugol fowru
Fowru e debbo mum e viqqo mum
qannotonoo. Ve njahi haa ve ngoqqi, ve kocci
saawdu. Ve kavviti saawdu nduu, ve tawi heen
kuse tati teewu. Fowru wi’i ko kazko feccata.
O ¥etti huyre, o wi’i debbo oo : “Hii, aan e
viqqo maa oo”. O ¥etti kuse qiqi keddiiqe
qee, o wi’i : “miin e ndee qoo huyre, men
vaza huyre tavvere ndee”.
1- Hol ve fowru wondi ?
2- Kuse jelu ngoni e saawdu hee ?
3- Ngol qoo peccugol, laavii na ? Fii hoqum ?
4 LPF 2
1. Alkule
3. Kelme
Janngu qee alkule
r,
u,
i,
z,
Janngu qee kelme :
m, e , ñ,
oo, f, mb
bala – waktu – nafoore
jawdi – haako – puccu
nagge – jazde – horde
E nder kelme garooje qee, hollir qee alkule :
ñ, mb, i, z, ¥, m
vivve
¥oogirde – zawre – mbaalu –
lekki – maaro – ñaañeeru
4. Ta¥re 2
2. Kijjanqe
Janngu qee kijjanqe :
Janngu ndee ta¥re :
E qee kelme, hollir
hijjannde “ g a ” :
ac
caa
galo
li
du
gale
suu
lek
gaynaako
maa
me
qigga
taa
ki
voggal
Lekki i heewi nafoore e
nguurndam neqqo. So naange
wulii, enen cokli qowdi qo pooftien. So ceequ arii, so jawdi ndii
tampii, gaynaako oo ittat he
haako leqqe hee, okka ndi. So
neqqo nawnaama ko qaqi e ceve
e haako… o ñawndortoo. Ndeke,
waqqii en tan ko aawde e
toppitaade leqqe qee.
5 5. Winndannde
Janngu ndee winndannde, jaabo-qaa ko lamndaa koo
Kulle ladde qee piiw meeqii hawritde fii qavvitgol ko
ombo vuri wonde cukayel. Lella wi’i kañ dee dañi ko duuvi
sappo. Saafaandu immii wi’i : “miin dey ko duuvi joyi tan
kev-mi.” Ve gaynaani jalde lella e saafaandu, wuyru wi’i
kazko dee yontere yawtunde ndee ndu jibinaa. Qo ndu
gaynata qoo, wiibiire jippii qo leriinde geew qoo, nde wi’i :
« Miin ko hazki jamma jibinaa mi ». Kulle qee piiw povvi
haa qe nani dillere to dow lekki tiimki qumen kii. Daangel
cewngel wi’i to dow lekki too : « daa¥ee, daa¥ee, keñoree
kam qo mi jibinee! ». Nii, waaji bojel immii to dow, cirpii !
Kulle piiw denndi, kawrani ko waaji bojel vuri wonde suka.
1. Hengel kullel idii levde ?
2. Duuvi jelu lella mbaa hevi ?
3. Hengel kullel vuri to¥¥ude duuvi ?
6 LPF 3
1. Alkule
Janngu qee alkule :
r,
u
i, m, l,
nj, ¥, f,
3. Kelme
Janngu qee kelme :
o,
mb
Lañcude – ñiiwa – cekkitagol
E nder kelme garooje qee, hollir qee alkule :
t , mb, i, j, ¥, m
hiiro – lacciri – gelooqe – oolqi
sammeere – lella – geelooba
mburu – njovvu – rutti –
¥aawnde – memde – jooyi
4. Ta¥re
2. Kijjanqe
Janngu qee kijjanqe :
Janngu ndee ta¥re
E qee kelme, hollir
hijjannde “ ma ” :
Abdul, Takko e Jibi ve gartii
vir
mo
mana
ekkol. Ve tawoyi maama
um
de
maama
Bannaa to ndeer suudu
laa
wo
malaaqo
makko. Ve calmini, ve pawi
je
na
ummu
sakkosaaji mavve qi to dow
tii
re
malal
taabal to. Ve vortii gude
mavve qee, ve vornii gude
pijire, ve tawoyi sehelaave
mavve vee.
7 5. Winndannde
Janngu ndee winndannde, jaabo-qaa ko lamndaa koo
Kaandi, laamqo ladde ndee oo meeqii noddude kulle ladde qee
piiw. Subaka law, bawqi piyaa, kelle e tamaaji i nanee dulaa fop.
Laamqo ladde ndee oo qi waccee.
Nde woni haa weeti, kaandi yalti na vornii haa yooqi. Endi ñaa¥a,
kulle piiw qi daara. Ndi yottii ko ndi woni e laarde eve ngoni
garaani.
Kulle qee piiw jerzi. Woodi heen diwnannoo qi.
Ndi ummii e jappeere mayri, ndi darii, ndi wi’i : « Mi weltiima e
garal mon. Mi yi’ii hay gooto mazkaani. Noddir-mi on tan ko wi’de
on mi fivii warde kullel vurngel bonde zari e mon…»
Ndi gaynaani haalde, fowruwal wulli, zati kollel, wicci, yiili hoore,
ciivii… O wi’i : ko hannde tan cooyat-mi sehel am oo mbo jiq-mi,
oon woni kooñee…».
1. Hombo noddi batu qum ?
2. Fii hoqum ?
3. Fii hoqum fowruwal wulli ?
8