epreuves lecture pulaar fuladu
Transcription
epreuves lecture pulaar fuladu
U N IVE R SIT E C HE IKH A N T A DIOP DE DA KA R (U C A D) ……………………………………………………………. IN ST IT U T F ON DA M E N T A L D’A F R IQU E N OIR E C HE IKH A N T A DIOP ……………………………………………………………………………… L A BOR A T OIR E DE R E C HE R C HE SU R L E S T R A N SF OR M A T ION S E C ON OM IQU E S E T SOC IA L E S (L A R T E S-IF A N ) ………………………………………………………. PR OJE T D’E VA L U A T ION DE S A PPR E N T ISSA GE S À T R A VE R S L A M ISE E N PL A C E D’U N BA R OM È T R E DE L A QU A L IT É DE L ’É DU C A T ION JANGANDOO EPREUVES POUR L’EVALUATION DES CONNAISSANCES DES APPRENANTS EN LECTURE, CALCUL ET CULTURE GENERALE (FRANÇAIS, WOLOF ET PULAAR) Draft 1 M ars 2012 1 LECTURE PULAAR FULADUU 2 LPF 1 1. Alkule 3. Kelme Janngu qee alkule Janngu qee kelme : a, o, m, t, e, v, uu, n, q, nd nowru – ngaari – qoyru voosalel – mbeewa E nder kelme garooje qee, hollir qee alkule : t , d , o, m, uu, v ñii¥e – siilo – jazde tuuba – turdu – doygal – daragol – moto – voye puccu – sutura 4. Ta¥re 2. Kijjanqe Janngu qee kijjanqe Hollir kijjanqe « ma » e « du » e nder qee kelme, njanngaa qe na tu maleede de mi nagge ta aan Aamadu mbe cel ñu ge mbaalu duqal Janngu ndee ta¥re Jabu naatii jazde pulaar. Duqal ngal qi vattii galle mavve oo. Vooyaani ko ve puqqii kono ve mbaawii winndude inqe mavve e jettooje mavve. 3 5. Winndannde Janngu ndee winndannde, jaabo-qaa ko lamndaa koo Peccugol fowru Fowru e debbo mum e viqqo mum qannotonoo. Ve njahi haa ve ngoqqi, ve kocci saawdu. Ve kavviti saawdu nduu, ve tawi heen kuse tati teewu. Fowru wi’i ko kazko feccata. O ¥etti huyre, o wi’i debbo oo : “Hii, aan e viqqo maa oo”. O ¥etti kuse qiqi keddiiqe qee, o wi’i : “miin e ndee qoo huyre, men vaza huyre tavvere ndee”. 1- Hol ve fowru wondi ? 2- Kuse jelu ngoni e saawdu hee ? 3- Ngol qoo peccugol, laavii na ? Fii hoqum ? 4 LPF 2 1. Alkule 3. Kelme Janngu qee alkule r, u, i, z, Janngu qee kelme : m, e , ñ, oo, f, mb bala – waktu – nafoore jawdi – haako – puccu nagge – jazde – horde E nder kelme garooje qee, hollir qee alkule : ñ, mb, i, z, ¥, m vivve ¥oogirde – zawre – mbaalu – lekki – maaro – ñaañeeru 4. Ta¥re 2 2. Kijjanqe Janngu qee kijjanqe : Janngu ndee ta¥re : E qee kelme, hollir hijjannde “ g a ” : ac caa galo li du gale suu lek gaynaako maa me qigga taa ki voggal Lekki i heewi nafoore e nguurndam neqqo. So naange wulii, enen cokli qowdi qo pooftien. So ceequ arii, so jawdi ndii tampii, gaynaako oo ittat he haako leqqe hee, okka ndi. So neqqo nawnaama ko qaqi e ceve e haako… o ñawndortoo. Ndeke, waqqii en tan ko aawde e toppitaade leqqe qee. 5 5. Winndannde Janngu ndee winndannde, jaabo-qaa ko lamndaa koo Kulle ladde qee piiw meeqii hawritde fii qavvitgol ko ombo vuri wonde cukayel. Lella wi’i kañ dee dañi ko duuvi sappo. Saafaandu immii wi’i : “miin dey ko duuvi joyi tan kev-mi.” Ve gaynaani jalde lella e saafaandu, wuyru wi’i kazko dee yontere yawtunde ndee ndu jibinaa. Qo ndu gaynata qoo, wiibiire jippii qo leriinde geew qoo, nde wi’i : « Miin ko hazki jamma jibinaa mi ». Kulle qee piiw povvi haa qe nani dillere to dow lekki tiimki qumen kii. Daangel cewngel wi’i to dow lekki too : « daa¥ee, daa¥ee, keñoree kam qo mi jibinee! ». Nii, waaji bojel immii to dow, cirpii ! Kulle piiw denndi, kawrani ko waaji bojel vuri wonde suka. 1. Hengel kullel idii levde ? 2. Duuvi jelu lella mbaa hevi ? 3. Hengel kullel vuri to¥¥ude duuvi ? 6 LPF 3 1. Alkule Janngu qee alkule : r, u i, m, l, nj, ¥, f, 3. Kelme Janngu qee kelme : o, mb Lañcude – ñiiwa – cekkitagol E nder kelme garooje qee, hollir qee alkule : t , mb, i, j, ¥, m hiiro – lacciri – gelooqe – oolqi sammeere – lella – geelooba mburu – njovvu – rutti – ¥aawnde – memde – jooyi 4. Ta¥re 2. Kijjanqe Janngu qee kijjanqe : Janngu ndee ta¥re E qee kelme, hollir hijjannde “ ma ” : Abdul, Takko e Jibi ve gartii vir mo mana ekkol. Ve tawoyi maama um de maama Bannaa to ndeer suudu laa wo malaaqo makko. Ve calmini, ve pawi je na ummu sakkosaaji mavve qi to dow tii re malal taabal to. Ve vortii gude mavve qee, ve vornii gude pijire, ve tawoyi sehelaave mavve vee. 7 5. Winndannde Janngu ndee winndannde, jaabo-qaa ko lamndaa koo Kaandi, laamqo ladde ndee oo meeqii noddude kulle ladde qee piiw. Subaka law, bawqi piyaa, kelle e tamaaji i nanee dulaa fop. Laamqo ladde ndee oo qi waccee. Nde woni haa weeti, kaandi yalti na vornii haa yooqi. Endi ñaa¥a, kulle piiw qi daara. Ndi yottii ko ndi woni e laarde eve ngoni garaani. Kulle qee piiw jerzi. Woodi heen diwnannoo qi. Ndi ummii e jappeere mayri, ndi darii, ndi wi’i : « Mi weltiima e garal mon. Mi yi’ii hay gooto mazkaani. Noddir-mi on tan ko wi’de on mi fivii warde kullel vurngel bonde zari e mon…» Ndi gaynaani haalde, fowruwal wulli, zati kollel, wicci, yiili hoore, ciivii… O wi’i : ko hannde tan cooyat-mi sehel am oo mbo jiq-mi, oon woni kooñee…». 1. Hombo noddi batu qum ? 2. Fii hoqum ? 3. Fii hoqum fowruwal wulli ? 8