leta ya habyalimana ntiyakoze iperereza ku rumogi kubera iki
Transcription
leta ya habyalimana ntiyakoze iperereza ku rumogi kubera iki
Objet : LETA YA HABYALIMANA NTIYAKOZE IPEREREZA KU RUMOGI KUBERA IKI ? [akagera] De : Lu pour vous [email protected] [akagera] ([email protected]) À: […] Date : Vendredi 3 avril 2015 21h18 KUKI INGOMA YA HABYALIMANA ITABAJIJE ABAKORESHA B’ABATWA BALINDAGA IMILIMA Y’URUMOGI ? KUKI LETA YA HABYALIMANA N’INZEGO ZAYO (SCR, Igisilikare, Gendarmerie n’izindi) BATABAJIJE ABALI ABAKORESHA B’AGAKIPE K’ABASIVILI BALINDAGA IMILIMA Y’URUMOGI MULI NYUNGWE BITWAJE IMBUNDA ZA LIENFILD NKUKO BYATANGAJWE N’UMWE MU BASILIKARE BOHEREJWEYO KURANDURA URUMOGI ? Bwana Kota Venant, Reka ngushimire uyu muganda w’ibitekerezo nanone utanze kuli iyi ngingo ikomeye. By’umwihaliko aliko ubanza umuganda wanjye warawumvise nabi kuli iki kibazo. Kubona ibintu nka biliya bikagutangaza ndetse ugaha amahirwe benubwite ngo bagire icyo babivugaho, niba atali ukuli babinyomoze, urumva ko nta wundi muganda watanga urenze uwo. Mureme ajya kubitangaza yabikoze kubwe aliko abitangaliza rubanda kubulyo aliwe uli responsable. Ahubwo kubiganiraho werekana ishingiro lyabyo ko lihali cyangwa ko lidahali, iyo ni inshingano y’Umunyarwanda nkawe nanjye na Buragarama city n’abandi bose babiganiraho kandi kubiganiraho ufite arguments ntabwo ali bibi na gato. Nanone, gutuma biganirwaho nkuko nabigenje mbishyira ku rubuga duhuliraho turenga abantu 1800, na byo si bibi kuko ali ugufasha guhambura urwo ruboho rwuzuyemo ibintu bikomeye nka biliya. Amahirwe ahali nuko uru rubuga ruhulirwaho n’ibihande byose kandi byose bikisanzura kurusha izindi mbuga. Iyo muli communication hagabwe igitero cya politiki nka kiliya ba Kayibandistes, mu ijwi lya Mureme, bagabye kuli ba Habyalimanistes, nta kundi ushobora kurwana n’icyo gitero udakoresheje communication. Iyo uhawe ijambo rero, utumye ulifata ntabwo aba ali mubi. 1 Ku bijyanye na kiliya gitero cya Mureme kuli ba Habyarimanistes, ntabwo bigomba kugutungura ngo ubyite amatiku kuko biliya ari Amateka. Nka buliya hali ikintu njye utali muli izo ntambara zanyu mwembi nakuyemo gikomeye. Nabonye ko koko ku butegetsi bwa Habyalimana Juvénal hali haliho Mafiya yo mu rwego rwo hejuru. Bugarama City wavuze kuli iliya ngingo asobanura ko Habyalimana arengana, uwo Bugarama City yavuze ko koko ibyo by’urumogi muli Nyungwe byabayeho ali ukuli ; ko hali imilima myinshi ihinzemo urumogi ku bulyo bwa gihanga ndetse ilinzwe n’abafite intwaro za Lienfild, ndetse n’Abatwa bitwaje amacumu ku bulyo Leta ya Habyalimana yagombye koherezayo aba parcommando 200. Urumva ibyo bintu ukuntu byali bili mu rwego ruhanitse? Nk’ubu bamwe mu Banyarwanda bumvise izi nkuru zo ku mbuga balibajije ngo : « Ninde wali ufite ubushobozi bwo gukora ibyo bintu mu gihugu SCR (Service Central des Renseignements) ntibimenye n’ubulyo yahoraga ishinyitse amenyo? Nigute wahinga urumogi mu gihugu rukamara imyaka rugulishwa nta kanunu na kamwe ko kuvumbura ibyo bintu ku rwego national na international ? Ese kuki aba paracommando bagiye kururandura batabajije Abatwa, -bali bashinzwe kurulinda-, ngo abakoresha babo bamenyekane? Ese abandi bantu babagayo balinze urwo rumogi bitwaje intwaro za Lienfild, kuki batigeze bakorerwa iperereza lihagije ngo hamenyekane ababakoreshaga? ». Urumva se byali bigoye kuli Leta ifite ubushake bwo gukemura ibibazo nk’ibyo? Abo bantu bibaza ibyo bibazo wabasubiza iki? Njye icyo mbona ni uko amateka ya ruliya rumogi ali ikibazo cyali kiliho ndetse gifite ibara lya politiki ku bulyo nabyo ali ikibazo kigize amwe mu Mateka y’u Rwanda. Niba ufite ibisubizo uzasubize baliya bantu bibaza kuliya. Ku bijyanye n’ibikuta bya politiki biliho, simpamya ko hali uzabibuza kubaho. Ndetse uko imyaka izagenda ishira bishobora kuzagira imbaraga cyane ndetse bigahangana muli politiki yo kurwanira kugera ku butegetsi. Kuva imfubyi za bene Kayibanda na bagenzi be bakwibuka ndetse n’amashyaka nk’ilyo lya Mureme ligashingwa livuga ko icyo lishyize imbere ali ibitekerezo bya Kayibandistes, ibikuta bya politiki bishingiye ku Mateka y’ingoma zayoboye igihugu byamaze gushinga imizi burundu. Uzarwanya ibaho ly’ibyo bikuta azajya ahiramo kuko ibyo bikuta byubatse ku Mateka akomeye alimo agahinda, ukugilirwa nabi, ukwitwara nabi, ubwicanyi n’ibindi ku bulyo utahanagura ayo Mateka. 2 Abatareba kure ahubwo batangire bashake aho baherera mu gikuta runaka. Udashoboye kubalirwa mu Mateka ya ba runaka afite amahitamo yo kwifatanya n’igikuta gihagaraliwe na Rutayisire Boniface giharanira URwanda rushyashya rutali ukugumishaho FPR cyangwa kugarura MRND cyangwa MDR. Abantu nka ba Sisi Evariste na ba Mukamugema, iyo witegereje usanga bali mu gikuta kimwe ali cyo kiliya cya Rutayisire Boniface nubwo bombi badahuje ubwoko. Abantu nk’abo rero n’abandi, aho kuguma kwihonga cyangwa gutera ivi mu gikuta runaka batiyumvamo, bafata responsabilités zabo. N’abo bose bahunga igihugu bali muli za PSD, za PL n’ibindi byose cyangwa bakaba badafite aho baherereye mu moko n’ibindi, nabo ni uko. Aho guhora wihonga, wibombalitse kuli politiki y’igikuta utemera ndetse kigeza aho kikagutangaho igitambo cyangwa kikaguhitana cyangwa kikakwambura amahirwe yo kugira ijambo lingana n’ilyabo, ibyiza ni uko umenya igikuta uherereyemo ukanatanga umuganda wo kucyubaka. Uzihangane usubize iki kibazo uko wowe ubona ibintu. Kuvuga ibikuta ntabwo ali ukuvuga amoko cyangwa uturere ahubwo ni ibitekerezo bya politiki kuko buli gikuta kilimo abantu ba hose ndetse b’amoko yose. Bwana Venant, ibikuta bya politiki biliho muli politiki nyarwanda kandi kugeza ubu ni bine : igikuta cya FPR na Kagame, -waba ukiyilimo cyangwa warayihunze aliko ukaba ukiyumva muli uwo murongo w’ibitekerezo-, igikuta cya MRND na ba Habyalimanistes, igikuta cya MDR na ba Kayibandistes, igikuta cya Rutayisire Boniface n’ishyaka Banyarwanda n’abandi bose bali muli uwo murongo bifuza U-Rwanda rushyashya Abanyarwanda bose banganyamo amahirwe. Kuba mu murongo w’ibitekerezo birenze kuba mu ishyaka cyangwa ilindi shyirahamwe muli menshi aba agize umurongo w’ibitekerezo runaka. Aho ni ho Rutayisire Boniface yatanze umuganda ukomeye uzafasha n’igihugu kwiyubaka niharamuka habayeho ubwubahane hagati y’imirongo kandi hakabaho abafata responsabilités nk’aba bose bemera kumva ko ali ishema lyabo kuba bali mu murongo w’ibitekerezo bemera. Igikuta ahubwo kizajya kikoma Rutayisire Boniface cyangwa abali mu murongo w’ibitekerezo we nkanjye n’abandi, abo ngabo Amateka azabaho abagaye cyane kuko ali ukugaragaza imbaraga nke. Ibi byose nta kintu bitwaye kuko ali iterambere lya politiki nyarwanda igenda ijyana n'ibihe kandi ikagira n'ubutwali bwo kujora Amateka yayo. Ikibazo ahubwo kiliho ni abashinga amashyaka cyangwa bakavuga ko bakora politike, barangiza bagatinya kugaragaza aho bahagaze muli ibyo bikuta byose. Abo bantu batinya kuvuga aho bahagaze ni ibigwali ndetse babonye 3 akanya basenya U-Rwanda na bo kubera ako kavuyo kabo. Umugabo utinya kuvuga aho ahagaze aba atali umugabo wuzuye kuko ahandi, iyo ufite umurongo runaka urawuvuga niyo waba ali « extrême droite », kandi ntubizira. Na none abazajya basanga umurongo runaka, ni ngombwa gushyira imbere ibiganiro cyangwa bakubaha intambwe iba imaze guterwa kuko iyo babikoze gutyo nabo birabubahisha. Bulya umunyapolitiki w'intwali, ikimuranga ni ukubaha abandi banyapolitike. Icyo nicyo kibura mu Banyarwanda bigatuma bamwe bakora politike itagira umurongo ku bulyo bageza aho basenya igihugu. Biragaragara ko ishyaka litazagira aho liherera, litazigera liba ishyaka likomeye. Kugeza ubu amashyaka akomeye ni ayubakiye ku mpamvu zikomeye n'Amateka akomeye nk'ishyaka Banyarwanda cyangwa za FDU. RNC yo icibwa intege nuko bahunga Amateka yabo kandi bidashoboka. MCR Abasangirangendo nayo ihise iremera cyane kurusha amashyaka amwe yali asanzweho kuko ije ifite cause ishyize imbere kandi iremereye. Bulya ikizakubwira ishyaka likomeye ni uko, -niyo nta gitangaza likoze aliko, ulibona mu bantu ndetse n'undi wese aho ali akaba adashobora kulyirengagiza ngo bimukundire. Hali aho wumva ibi atali ukuli ? Mugema […] ------------------------------------------------------------------------------Le Jeudi 2 avril 2015 4h57, "Lu pour vous [email protected] [ibukabose]"< [email protected]> a écrit : Mureme Kubwimana atangaje kuli website ko Zigiranyirazo Protazi yafashe ku ngufu mushiki wa Fred Rwigema amugilira ibya mfura mbi: Mureme Kubwimana na bagenzi be ba Kayibandistes bagabye igitero cya politiki gikomeye cyane kuli ba Habyalimanistes. Uyu ni umuliro ukaze, watse kuko bizagira ingaruka zikomeye: Nyakubahwa Mureme, Ibi bintu utangaje biraremereye cyane mu Mateka y'U-Rwanda kandi bizagira ingaruka nyinshi cyane. Nkuko iyi email yanjye ali « lu pour vous », mbitangaje ku rubuga kugirango benebyo batubwire niba atali byo ; kugirango hatazagira ugirango ntibyamugezeho muli iyo groupe uvuga, kuko ibi bintu biraremereye kandi birenze ukwemera. 4 Nkuko bigaragara, igikuta cy'ibitekerezo bya politiki bya ba Kayibandistes kigabye igitero cya politiki ku gikuta cya ba Habyalimanistes ku mugaragaro ku bulyo buremereye cyane. Ese abo ba Habyalimanistes n'igikuta cyabo, bagira arguments zasobanura ibi bintu ? Ngo Zigiranyirazo a violé la soeur de Rwigema Fred (kugilira ibya mfura mbi mushiki wa Rwigema Fred amufashe ku ngufu) !!!!!!! Ese aho murumva umujinya bili bubyutse muli ba Mukotanyi b'abahezanguni batsimbaraye kuli Rwigema Fred bali butangire kukameza ngo ilitutsikazi lyabo lyafashwe ku ngufu n'abo kwa Habyalimana ? Ngaho nzaba mbalirwa. Ikigaragara cyo ni uko ishyaka MCR Abasangirangendo lya Mureme lizanye amatwara ahambaye ku ba Habyalimanistes, ku bulyo isekurana muli politiki [= choc des idées] litangiye hagati y'ibikuta bya politike. Mugema ------------------------------------------------------------------------------------------Le 31 mars 2015 à 16:34, Mureme Rere <[email protected]> a écrit : http://sciencespolitiquesrwandaises.fr/les-fameux-trafiquants-de-drogue-etgrands-criminels-habyalimanistes-protais-zigiranyirazo-felicien-kabuga-etconsorts-sont-libres-comme-lair-celui-la-sollicite-meme-detre-accueill/ http://sciencespolitiquesrwandaises.fr/imbazi-yimigambi-mibishayabakoloni-bababiligi-na-bagenzi-babo-babamisiyoneri-cyane-cyaneabababiligi-kubarata-ni-ubupfayongo-oya-rwose-bali-babi-cyane/ http://sciencespolitiquesrwandaises.fr/mouvement-politique-m-c-rabasangirangendo-irasuhuza-abayisuhuza-kandi-iratashya-abayitashyahaba-ku-mugaragaro-cyangwa-mu-ibanga/ http://sciencespolitiquesrwandaises.fr/category/intambira-kinyarwandaespace-reserve-kinyarwanda/ Analyse politique y’iyi discours : Analyse politique bivuga isesengura lya discours politique. Analyse politique y’iyi discours n’izindi zabo nyinshi, irerekana ko Mugema na Boniface Rutayisire ali abagabo bafite « caractère sérieux », bareba kure, kandi bagaragara nk’abanyapolitique b’U-Rwanda rw’Ejo. Doctrine politique yabo ni Rassemblement national y’Abanyarwanda. Ni intego nziza cyane rwose. Abasangirangendo nta kibazo na gito bafitanye n’iyo ntekerezo. Ntibabyanze kabone n’ubwo bo bemera ko, muli Démocratie pluraliste, Rassemblement majoritaire yatsinze ali yo nyine iba yatsinze kandi yatsindiye igihugu, ni ukuvuga Abanyarwanda bose. Si ngombwa ko perezida wa Republika atorwa 5 100%. Ni na bibi cyane « kwigira igayi » kuko igayi yicwa n’ibuye cyangwa kugira « pouvoir absolu », uboshye ibikurankota Juvénal Habyalimana Rutemeyeze cyangwa Paul Kagame Rwabujindili. Bigenze bityo, ni U-Rwanda rwose rwaba rutsinze. Nguko uko M.C.R. [= Abasangirangendo] yumva Démocratie pluraliste. Ubwo rero, kubwa M.C.R. [= Abasangirangendo], U-Rwanda ruzasubira mu gitereko cyarwo ali uko habanje kulimburwa « Totalitarisme moderne habyalimaniste = Akazu » na « Totalitarisme moderne Igiti = la noblesse tutsie moderne faction Abâkagâra ». Kubera ko aba bantu ali ba nyamuke, +/- 5% & +/- 3%, bo bemera ko ubutegetsi buba ku munwa w’imbunda. Ntibemera Démocratie [= Ils n’acceptent pas la Démocratie]. Ni nayo mpamvu badashaka ko intekerezo-, cyangwa imirongo y’ibitekerezo [= courants idéologiques]-, ziliho zivugwa. Bo ubwabo bivugira ko aho kuva ku butegetsi, U-Rwanda rurakalimbuka. Abo bantu rero, ni Danger public. M.C.R. [= Abasangirangendo] ntishyigikiye urugomo kandi ntifatana urunana n’abanyarugomo. La résistance à l’oppression est un devoir [= guhangana n’ibisahiranda n’ibikurankota, ibyo ali byo byose, mpaka bigamburujwe, ni yo ntego y’Abasangirangendo]. Abasilikare bagomba kureka politike bagakora igisilikare cy’igihugu gusa. Imbunda bitwaje ni intwaro z’igihugu. Si izabo bwite. Cyakora na none icyo Mugema atakomojeho kandi kiliho, ni uko hagati y’umusagara (= groupe social) w’Abasangirangendo n’umusagara w’Abanyegiti, hali undi murongo, -aliko muto-, w’ibitekerezo w’Abashyirahamwe [= les progressistes-traditionnalistes]. Bo bemera cyane umurage w’ubwami mu Rwanda na Kigeli V Ndahindurwa. Aliko babogamiye Hagati, ntibabogamiye ku nguni y’ibulyo. Bitwa ababogamira-hagati b’i bulyo [= les premiers modérés de droite]. Si ababogamira-giti [= les deuxièmes modérés de droite]. Aba rwose nta kibazo bafitanye n’Abasangirangendo kuko ibibazo byose byabayeho muli 1959-1962 byakemuwe na résolution 1605 des Nations Unies itegeka Abanyarwanda bose guhâna « amnistie générale et inconditionnelle » mbere yo kubasubiza Ubwigenge, -ikaba yali condition « sine qua none » yo gusubizwa ubwigenge. Ni ukuvuga ngo niba mubyemeye, turabasubiza Ubwigenge ; niba mutabyemeye, muli inyamaswa, tuzakomeza tubaragire. Abanyarwanda rero barabyemeye maze basubizwa Ubwigenge : Cfr rapport ONU / Rwanda n°134-142, p. 43-46. Cfr ordonnance législative n° 1 / 188 du 31 mai 1961. Cfr ordonnance législative n° 01 / 224 du 24 juillet 1961. Iyo habayeho amnistie générale, haba habayeho amnistie générale nyine. Ibyabaye byose bisigara ali Amateka. Guhanira abantu, kubakulikiranira 6 cyangwa kubacyulira ibintu, ibyo ali byo byose, byabaye mu Rwanda mbere yo kuwa 01 juillet 1962, ni ugukosa cyane kandi ni urugomo. Mu kurangiza, icyo umuntu yashimangira ni uko ibyo Boniface Rutayisire na Mugema bavuga ali byo. Ibikuta by’ibitekerezo biliho. Ni ibintu bili scientifique n’abashakashatsi b’ikindi gihe bazemeza. Ababihakana, Abanyakazu n’Abanyegiti-, ni incabiranya. Cyakora na none, byakabaye byiza Boniface Rutayisire na Mugema babyise « Imirongo y’ibitekerezo » cyangwa « Intekerezo » ali byo bivuga « courants idéologiques ». Ijambo « igikuta » livuga ikintu « figé », nyamara « Intekerezo » cyangwa « Umurongo w’ibitekerezo » bivuga ikintu « dynamique ». Ni ibyo rero biruta. Ni « Dynamique », si « Structure figée ». Bikorewe i Paris kuwa 05 mata 2015 Ubuhuzabikorwa bwa M.C.R. [= Abasangirangendo] 7