leta ya habyalimana ntiyakoze iperereza ku rumogi kubera iki

Transcription

leta ya habyalimana ntiyakoze iperereza ku rumogi kubera iki
Objet :
LETA YA HABYALIMANA NTIYAKOZE IPEREREZA
KU RUMOGI KUBERA IKI ?
[akagera]
De :
Lu pour vous [email protected] [akagera] ([email protected])
À:
[…]
Date :
Vendredi 3 avril 2015 21h18
KUKI INGOMA YA HABYALIMANA ITABAJIJE ABAKORESHA
B’ABATWA BALINDAGA IMILIMA Y’URUMOGI ?
KUKI LETA YA HABYALIMANA N’INZEGO ZAYO (SCR, Igisilikare,
Gendarmerie n’izindi) BATABAJIJE
ABALI ABAKORESHA
B’AGAKIPE K’ABASIVILI BALINDAGA IMILIMA Y’URUMOGI MULI
NYUNGWE
BITWAJE
IMBUNDA
ZA
LIENFILD
NKUKO
BYATANGAJWE N’UMWE MU BASILIKARE BOHEREJWEYO
KURANDURA URUMOGI ?
Bwana Kota Venant,
Reka ngushimire uyu muganda w’ibitekerezo nanone utanze kuli iyi ngingo
ikomeye.
By’umwihaliko aliko ubanza umuganda wanjye warawumvise nabi kuli iki
kibazo. Kubona ibintu nka biliya bikagutangaza ndetse ugaha amahirwe
benubwite ngo bagire icyo babivugaho, niba atali ukuli babinyomoze,
urumva ko nta wundi muganda watanga urenze uwo.
Mureme ajya kubitangaza yabikoze kubwe aliko abitangaliza rubanda
kubulyo aliwe uli responsable. Ahubwo kubiganiraho werekana ishingiro
lyabyo ko lihali cyangwa ko lidahali, iyo ni inshingano y’Umunyarwanda
nkawe nanjye na Buragarama city n’abandi bose babiganiraho kandi
kubiganiraho ufite arguments ntabwo ali bibi na gato. Nanone, gutuma
biganirwaho nkuko nabigenje mbishyira ku rubuga duhuliraho turenga
abantu 1800, na byo si bibi kuko ali ugufasha guhambura urwo ruboho
rwuzuyemo ibintu bikomeye nka biliya.
Amahirwe ahali nuko uru rubuga ruhulirwaho n’ibihande byose kandi byose
bikisanzura kurusha izindi mbuga. Iyo muli communication hagabwe igitero
cya politiki nka kiliya ba Kayibandistes, mu ijwi lya Mureme, bagabye kuli ba
Habyalimanistes, nta kundi ushobora kurwana n’icyo gitero udakoresheje
communication. Iyo uhawe ijambo rero, utumye ulifata ntabwo aba ali mubi.
1
Ku bijyanye na kiliya gitero cya Mureme kuli ba Habyarimanistes, ntabwo
bigomba kugutungura ngo ubyite amatiku kuko biliya ari Amateka. Nka
buliya hali ikintu njye utali muli izo ntambara zanyu mwembi nakuyemo
gikomeye. Nabonye ko koko ku butegetsi bwa Habyalimana Juvénal hali
haliho Mafiya yo mu rwego rwo hejuru. Bugarama City wavuze kuli iliya
ngingo asobanura ko Habyalimana arengana, uwo Bugarama City yavuze
ko koko ibyo by’urumogi muli Nyungwe byabayeho ali ukuli ; ko hali imilima
myinshi ihinzemo urumogi ku bulyo bwa gihanga ndetse ilinzwe n’abafite
intwaro za Lienfild, ndetse n’Abatwa bitwaje amacumu ku bulyo Leta ya
Habyalimana yagombye koherezayo aba parcommando 200.
Urumva ibyo bintu ukuntu byali bili mu rwego ruhanitse?
Nk’ubu bamwe mu Banyarwanda bumvise izi nkuru zo ku mbuga balibajije
ngo : « Ninde wali ufite ubushobozi bwo gukora ibyo bintu mu gihugu SCR
(Service Central des Renseignements) ntibimenye n’ubulyo yahoraga
ishinyitse amenyo? Nigute wahinga urumogi mu gihugu rukamara imyaka
rugulishwa nta kanunu na kamwe ko kuvumbura ibyo bintu ku rwego
national na international ? Ese kuki aba paracommando bagiye kururandura
batabajije Abatwa, -bali bashinzwe kurulinda-, ngo abakoresha babo
bamenyekane? Ese abandi bantu babagayo balinze urwo rumogi bitwaje
intwaro za Lienfild, kuki batigeze bakorerwa iperereza lihagije ngo
hamenyekane ababakoreshaga? ».
Urumva se byali bigoye kuli Leta ifite ubushake bwo gukemura ibibazo
nk’ibyo? Abo bantu bibaza ibyo bibazo wabasubiza iki?
Njye icyo mbona ni uko amateka ya ruliya rumogi ali ikibazo cyali kiliho
ndetse gifite ibara lya politiki ku bulyo nabyo ali ikibazo kigize amwe mu
Mateka y’u Rwanda.
Niba ufite ibisubizo uzasubize baliya bantu bibaza kuliya.
Ku bijyanye n’ibikuta bya politiki biliho, simpamya ko hali uzabibuza
kubaho. Ndetse uko imyaka izagenda ishira bishobora kuzagira imbaraga
cyane ndetse bigahangana muli politiki yo kurwanira kugera ku butegetsi.
Kuva imfubyi za bene Kayibanda na bagenzi be bakwibuka ndetse
n’amashyaka nk’ilyo lya Mureme ligashingwa livuga ko icyo lishyize imbere
ali ibitekerezo bya Kayibandistes, ibikuta bya politiki bishingiye ku Mateka
y’ingoma zayoboye igihugu byamaze gushinga imizi burundu. Uzarwanya
ibaho ly’ibyo bikuta azajya ahiramo kuko ibyo bikuta byubatse ku Mateka
akomeye alimo agahinda, ukugilirwa nabi, ukwitwara nabi, ubwicanyi
n’ibindi ku bulyo utahanagura ayo Mateka.
2
Abatareba kure ahubwo batangire bashake aho baherera mu gikuta runaka.
Udashoboye kubalirwa mu Mateka ya ba runaka afite amahitamo yo
kwifatanya n’igikuta gihagaraliwe na Rutayisire Boniface giharanira URwanda rushyashya rutali ukugumishaho FPR cyangwa kugarura MRND
cyangwa MDR. Abantu nka ba Sisi Evariste na ba Mukamugema, iyo
witegereje usanga bali mu gikuta kimwe ali cyo kiliya cya Rutayisire
Boniface nubwo bombi badahuje ubwoko. Abantu nk’abo rero n’abandi, aho
kuguma kwihonga cyangwa gutera ivi mu gikuta runaka batiyumvamo,
bafata responsabilités zabo. N’abo bose bahunga igihugu bali muli za PSD,
za PL n’ibindi byose cyangwa bakaba badafite aho baherereye mu moko
n’ibindi, nabo ni uko. Aho guhora wihonga, wibombalitse kuli politiki
y’igikuta utemera ndetse kigeza aho kikagutangaho igitambo cyangwa
kikaguhitana cyangwa kikakwambura amahirwe yo kugira ijambo lingana
n’ilyabo, ibyiza ni uko umenya igikuta uherereyemo ukanatanga umuganda
wo kucyubaka.
Uzihangane usubize iki kibazo uko wowe ubona ibintu.
Kuvuga ibikuta ntabwo ali ukuvuga amoko cyangwa uturere ahubwo ni
ibitekerezo bya politiki kuko buli gikuta kilimo abantu ba hose ndetse
b’amoko yose.
Bwana Venant, ibikuta bya politiki biliho muli politiki nyarwanda kandi
kugeza ubu ni bine : igikuta cya FPR na Kagame, -waba ukiyilimo cyangwa
warayihunze aliko ukaba ukiyumva muli uwo murongo w’ibitekerezo-,
igikuta cya MRND na ba Habyalimanistes, igikuta cya MDR na ba
Kayibandistes, igikuta cya Rutayisire Boniface n’ishyaka Banyarwanda
n’abandi bose bali muli uwo murongo bifuza U-Rwanda rushyashya
Abanyarwanda bose banganyamo amahirwe.
Kuba mu murongo w’ibitekerezo birenze kuba mu ishyaka cyangwa ilindi
shyirahamwe muli menshi aba agize umurongo w’ibitekerezo runaka. Aho
ni ho Rutayisire Boniface yatanze umuganda ukomeye uzafasha n’igihugu
kwiyubaka niharamuka habayeho ubwubahane hagati y’imirongo kandi
hakabaho abafata responsabilités nk’aba bose bemera kumva ko ali
ishema lyabo kuba bali mu murongo w’ibitekerezo bemera. Igikuta ahubwo
kizajya kikoma Rutayisire Boniface cyangwa abali mu murongo
w’ibitekerezo we nkanjye n’abandi, abo ngabo Amateka azabaho abagaye
cyane kuko ali ukugaragaza imbaraga nke.
Ibi byose nta kintu bitwaye kuko ali iterambere lya politiki nyarwanda igenda
ijyana n'ibihe kandi ikagira n'ubutwali bwo kujora Amateka yayo. Ikibazo
ahubwo kiliho ni abashinga amashyaka cyangwa bakavuga ko bakora
politike, barangiza bagatinya kugaragaza aho bahagaze muli ibyo bikuta
byose. Abo bantu batinya kuvuga aho bahagaze ni ibigwali ndetse babonye
3
akanya basenya U-Rwanda na bo kubera ako kavuyo kabo. Umugabo
utinya kuvuga aho ahagaze aba atali umugabo wuzuye kuko ahandi, iyo
ufite umurongo runaka urawuvuga niyo waba ali « extrême droite », kandi
ntubizira. Na none abazajya basanga umurongo runaka, ni ngombwa
gushyira imbere ibiganiro cyangwa bakubaha intambwe iba imaze guterwa
kuko iyo babikoze gutyo nabo birabubahisha. Bulya umunyapolitiki
w'intwali, ikimuranga ni ukubaha abandi banyapolitike. Icyo nicyo kibura mu
Banyarwanda bigatuma bamwe bakora politike itagira umurongo ku bulyo
bageza aho basenya igihugu.
Biragaragara ko ishyaka litazagira aho liherera, litazigera liba ishyaka
likomeye. Kugeza ubu amashyaka akomeye ni ayubakiye ku mpamvu
zikomeye n'Amateka akomeye nk'ishyaka Banyarwanda cyangwa za FDU.
RNC yo icibwa intege nuko bahunga Amateka yabo kandi bidashoboka.
MCR Abasangirangendo nayo ihise iremera cyane kurusha amashyaka
amwe yali asanzweho kuko ije ifite cause ishyize imbere kandi iremereye.
Bulya ikizakubwira ishyaka likomeye ni uko, -niyo nta gitangaza likoze aliko, ulibona mu bantu ndetse n'undi wese aho ali akaba adashobora
kulyirengagiza ngo bimukundire.
Hali aho wumva ibi atali ukuli ?
Mugema
[…]
------------------------------------------------------------------------------Le Jeudi 2 avril 2015 4h57, "Lu pour vous [email protected] [ibukabose]"<
[email protected]> a écrit :
Mureme Kubwimana atangaje kuli website ko Zigiranyirazo Protazi
yafashe ku ngufu mushiki wa Fred Rwigema amugilira ibya mfura
mbi: Mureme Kubwimana na bagenzi be ba Kayibandistes bagabye
igitero cya politiki gikomeye cyane kuli ba Habyalimanistes. Uyu ni
umuliro ukaze, watse kuko bizagira ingaruka zikomeye:
Nyakubahwa Mureme,
Ibi bintu utangaje biraremereye cyane mu Mateka y'U-Rwanda kandi
bizagira ingaruka nyinshi cyane. Nkuko iyi email yanjye ali « lu pour vous »,
mbitangaje ku rubuga kugirango benebyo batubwire niba atali byo ;
kugirango hatazagira ugirango ntibyamugezeho muli iyo groupe uvuga,
kuko ibi bintu biraremereye kandi birenze ukwemera.
4
Nkuko bigaragara, igikuta cy'ibitekerezo bya politiki bya ba Kayibandistes
kigabye igitero cya politiki ku gikuta cya ba Habyalimanistes ku mugaragaro
ku bulyo buremereye cyane. Ese abo ba Habyalimanistes n'igikuta cyabo,
bagira arguments zasobanura ibi bintu ? Ngo Zigiranyirazo a violé la soeur
de Rwigema Fred (kugilira ibya mfura mbi mushiki wa Rwigema Fred
amufashe ku ngufu) !!!!!!!
Ese aho murumva umujinya bili bubyutse muli ba Mukotanyi
b'abahezanguni batsimbaraye kuli Rwigema Fred bali butangire kukameza
ngo ilitutsikazi lyabo lyafashwe ku ngufu n'abo kwa Habyalimana ? Ngaho
nzaba mbalirwa.
Ikigaragara cyo ni uko ishyaka MCR Abasangirangendo lya Mureme lizanye
amatwara ahambaye ku ba Habyalimanistes, ku bulyo isekurana muli
politiki [= choc des idées] litangiye hagati y'ibikuta bya politike.
Mugema
------------------------------------------------------------------------------------------Le 31 mars 2015 à 16:34, Mureme Rere <[email protected]> a écrit :
http://sciencespolitiquesrwandaises.fr/les-fameux-trafiquants-de-drogue-etgrands-criminels-habyalimanistes-protais-zigiranyirazo-felicien-kabuga-etconsorts-sont-libres-comme-lair-celui-la-sollicite-meme-detre-accueill/
http://sciencespolitiquesrwandaises.fr/imbazi-yimigambi-mibishayabakoloni-bababiligi-na-bagenzi-babo-babamisiyoneri-cyane-cyaneabababiligi-kubarata-ni-ubupfayongo-oya-rwose-bali-babi-cyane/
http://sciencespolitiquesrwandaises.fr/mouvement-politique-m-c-rabasangirangendo-irasuhuza-abayisuhuza-kandi-iratashya-abayitashyahaba-ku-mugaragaro-cyangwa-mu-ibanga/
http://sciencespolitiquesrwandaises.fr/category/intambira-kinyarwandaespace-reserve-kinyarwanda/
Analyse politique y’iyi discours :
Analyse politique bivuga isesengura lya discours politique. Analyse politique
y’iyi discours n’izindi zabo nyinshi, irerekana ko Mugema na Boniface
Rutayisire ali abagabo bafite « caractère sérieux », bareba kure, kandi
bagaragara nk’abanyapolitique b’U-Rwanda rw’Ejo. Doctrine politique yabo ni
Rassemblement national y’Abanyarwanda. Ni intego nziza cyane rwose.
Abasangirangendo nta kibazo na gito bafitanye n’iyo ntekerezo. Ntibabyanze
kabone n’ubwo bo bemera ko, muli Démocratie pluraliste, Rassemblement
majoritaire yatsinze ali yo nyine iba yatsinze kandi yatsindiye igihugu, ni
ukuvuga Abanyarwanda bose. Si ngombwa ko perezida wa Republika atorwa
5
100%. Ni na bibi cyane « kwigira igayi » kuko igayi yicwa n’ibuye cyangwa
kugira « pouvoir absolu », uboshye ibikurankota Juvénal Habyalimana
Rutemeyeze cyangwa Paul Kagame Rwabujindili. Bigenze bityo, ni U-Rwanda
rwose rwaba rutsinze. Nguko uko M.C.R. [= Abasangirangendo] yumva
Démocratie pluraliste.
Ubwo rero, kubwa M.C.R. [= Abasangirangendo], U-Rwanda ruzasubira mu
gitereko cyarwo ali uko habanje kulimburwa « Totalitarisme moderne
habyalimaniste = Akazu » na « Totalitarisme moderne Igiti = la noblesse tutsie
moderne faction Abâkagâra ». Kubera ko aba bantu ali ba nyamuke, +/- 5% &
+/- 3%, bo bemera ko ubutegetsi buba ku munwa w’imbunda. Ntibemera
Démocratie [= Ils n’acceptent pas la Démocratie]. Ni nayo mpamvu badashaka
ko intekerezo-, cyangwa imirongo y’ibitekerezo [= courants idéologiques]-,
ziliho zivugwa. Bo ubwabo bivugira ko aho kuva ku butegetsi, U-Rwanda
rurakalimbuka. Abo bantu rero, ni Danger public. M.C.R. [=
Abasangirangendo] ntishyigikiye urugomo kandi ntifatana urunana
n’abanyarugomo. La résistance à l’oppression est un devoir [= guhangana
n’ibisahiranda n’ibikurankota, ibyo ali byo byose, mpaka bigamburujwe,
ni yo ntego y’Abasangirangendo]. Abasilikare bagomba kureka politike
bagakora igisilikare cy’igihugu gusa. Imbunda bitwaje ni intwaro z’igihugu. Si
izabo bwite.
Cyakora na none icyo Mugema atakomojeho kandi kiliho, ni uko hagati
y’umusagara (= groupe social) w’Abasangirangendo n’umusagara
w’Abanyegiti, hali undi
murongo, -aliko
muto-, w’ibitekerezo
w’Abashyirahamwe [= les progressistes-traditionnalistes]. Bo bemera cyane
umurage w’ubwami mu Rwanda na Kigeli V Ndahindurwa. Aliko babogamiye
Hagati, ntibabogamiye ku nguni y’ibulyo. Bitwa ababogamira-hagati b’i bulyo
[= les premiers modérés de droite]. Si ababogamira-giti [= les deuxièmes
modérés de droite]. Aba rwose nta kibazo bafitanye n’Abasangirangendo kuko
ibibazo byose byabayeho muli 1959-1962 byakemuwe na résolution 1605 des
Nations Unies itegeka Abanyarwanda bose guhâna « amnistie générale et
inconditionnelle » mbere yo kubasubiza Ubwigenge, -ikaba yali condition
« sine qua none » yo gusubizwa ubwigenge. Ni ukuvuga ngo niba mubyemeye,
turabasubiza Ubwigenge ; niba mutabyemeye, muli inyamaswa, tuzakomeza
tubaragire. Abanyarwanda rero barabyemeye maze basubizwa Ubwigenge :
 Cfr rapport ONU / Rwanda n°134-142, p. 43-46.
 Cfr ordonnance législative n° 1 / 188 du 31 mai 1961.
 Cfr ordonnance législative n° 01 / 224 du 24 juillet 1961.
Iyo habayeho amnistie générale, haba habayeho amnistie générale nyine.
Ibyabaye byose bisigara ali Amateka. Guhanira abantu, kubakulikiranira
6
cyangwa kubacyulira ibintu, ibyo ali byo byose, byabaye mu Rwanda
mbere yo kuwa 01 juillet 1962, ni ugukosa cyane kandi ni urugomo.
Mu kurangiza, icyo umuntu yashimangira ni uko ibyo Boniface Rutayisire
na Mugema bavuga ali byo. Ibikuta by’ibitekerezo biliho. Ni ibintu bili
scientifique n’abashakashatsi b’ikindi gihe bazemeza. Ababihakana, Abanyakazu n’Abanyegiti-, ni incabiranya. Cyakora na none, byakabaye
byiza Boniface Rutayisire na Mugema babyise « Imirongo y’ibitekerezo »
cyangwa « Intekerezo » ali byo bivuga « courants idéologiques ». Ijambo
« igikuta » livuga ikintu « figé », nyamara « Intekerezo » cyangwa
« Umurongo w’ibitekerezo » bivuga ikintu « dynamique ». Ni ibyo rero
biruta. Ni « Dynamique », si « Structure figée ».
Bikorewe i Paris kuwa 05 mata 2015
Ubuhuzabikorwa bwa M.C.R. [= Abasangirangendo]
7