Amerindia 25
Transcription
Amerindia 25
AMERINDIA n°25, 2000 Tekome’ẽ Tenonde1 Paraguái retã mba’e (Constitución Nacional del Paraguay) Lino Trinidad SANABRIA Asunción, Paraguay Paraguái retã oguereko hembiapoukapy guasu avañe’ẽme imbohasapyre. Upéicha ojapouka va’ekue Tetã Atyguasupavẽ Moĩmbahára2 upe ary 1992-pe guare. Heta oiko rire ko ñe’ẽ guarani, hérava “avañe’ẽ”, Españaygua kuéra oguahẽ mboyve ko Apeikápe3, kastelláno ñe’ẽ rembiguáiramo, ohasa va’ekue tenondeve ha oñemoĩ ijykére. Mokõive ha’e upe guive Paraguái retã ñe’ẽ tee. Upe guive avei oiko pe ñehekombo’e ñe’ẽkõime, ikatu haguãicha maymáva Paraguái ñemoñare oikuaa porã ha oiporu hekópe porã iñe’ẽ ypy, ha upe guive oikuaa porã haguã avei ha oiporu haguã hekopete kastelláno ñe’ẽ. Upéichape oikuaa porãta ha oñe’ẽ syryry porãta mokõive iñe’ẽ teépe ha ikatúta ja’e hese hína ha’eha peteĩ tekove iñe’ẽkõi porãva. 1 2 3 Tekome’ẽ Tenonde = Tembiapoukapy Guasu: Constitución Nacional, Ley Fundamental. Tetã Atyguasupavẽ Moĩmbahára: Convención Nacional Constituyente. Apeika: América. 218 AMERINDIA n°25, 2000 Ko’ãgaite oĩ mbovymínte Paraguái ñemoñare oñe’ẽ porã ha oñe’ẽ syryry porãva kastelláno ha guaraníme. Hetaitereive oĩ noñe’ẽ kuaáiva peteĩvante jepe ã ñe’ẽme. Umi mbovymi oñe’ẽ porãva mokõive ñe’ẽme, umíva oñemoarandu rupi avañe’ẽme. Maymáva Paraguái ra’y oñemoarandu’ỹva avañe’ẽme, márõ ndoikuaa porãmo’ãi kastelláno ñe’ẽ, jepe oñembo’éramo ichupe ko ñe’ẽ imitã guive. Ha ko’ã mba’e je’éva añetegua hína; ndaha’éi japu, jaikuaahápype ñaína Paraguáipe oñehekombo’eha mitãnguérape, iñepyrũmby guive, kastelláno ñe’ẽme. Ymaite guive péicha ojejapo Paraguáipe, mburuvicha kuéra tekombo’e rehegua ndoikuaáire mitãme oñehekombo’eva’erãha, iñepyrũmby guive, iñe’ẽ ypýpe; ha jaikuaa porã ñaína Paraguáipe hetaitereive oĩha mitã oguerekóva guarani iñe’ẽ ypýramo, ha mbovymínte oĩha mitã oguerekóva kastelláno iñe’ẽ ypýramo. Upévare, heta roĩme ro’éva Paraguáipe mburuvicha kuéra ojejavyha hikuái mitãnguéra ñehekombo’épe, ha ko Tembiapoukapy Guasu 1992-pe guare, he’i rupi kastelláno ha guaraniha Paraguái retã ñe’ẽ tee, ha oñehekombo’eva’erãha mitãnguérape mokõive ñe’ẽme, umíva rupínteko oñemyatyrõkuri ko jejavy tapiaiténte ojejapóva. Upe ary 1994-pe oñepyrũkuri ñehekombo’e ojejapo mokõive Paraguái retã ñe’ẽ teépe ha upéicha rupi oĩ heta mbo’ehaópe mokõi aty mitãnguéra ojapóva. Peteĩ atýpe oĩ mitã oguerekóva iñe’ẽ ypýramo guarani, ha ãvape oñehekombo’e iñepyrũmby guive avañe’ẽme ha ijykére oñembo’e avei ichupe kuéra kastelláno ñe’ẽ. Ambue atýpekatu oĩ umi mitã oguerekóva iñe’ẽ ypýramo kastelláno; ãvape oñehekombo’e iñepyrũmby guive kastellánope ha guarani katu oñembo’e ichupe kuéra ñe’ẽ mokõiháramo. Ko’ãga ae ikatúta oiko Paraguái ra’ýgui tekove iñe’ẽkõi porãva, tekove ojeroviátava ijehe ha oñe’ẽtava oĩmeraẽva ndive ha itĩndy’ỹ rehe mavave renondépe. Kóva ko tape potĩme oñesẽ haguã hetaiterei ojetyryry Paraguáipe. Españaygua kuéra oguahẽ guive ko Apeikápe oñepyrũ va’ekue ko apañuãi kastelláno ñembojehe’a guaraníre, oikũsã jopy tetãyguápe ko’ãgaite peve. Márõ ndaikatúivami Paraguái ra’y ojetyvyro ko mba’e vaígui ha katuínte oikóva upéicha rupi tembiguáiramo. Ko’ãga, iñe’ẽ ypy ohasávo tenonde ha oñemoĩ kastelláno ñe’ẽ ykére, oipejúvaicha voi peteĩ yvytu pyahu Paraguái SANABRIA T.L. : Tekome’ ẽ Tenonde Paraguái retã mba’e 219 retãme. Tekove kuéra hetã rayhúva oñemongu’e ambue háicha; guarani ñe’ẽme ikatupyrýva ikyre’ỹve, omba’apo ko’ẽreíre avañe’ẽ ñemyasãire; ohai hikuái aranduka opaichagua guaraníme ha oñe’ẽva avañe’ẽ rehe, oikuaágui hikuái tekotevẽ ha tekotevẽvetaha, ko tetã tuichakue javeve, aranduka avañe’ẽme ojeporu haguã mbo’ehaoha rupi, mitãnguérape oñehekombo’évo iñe’ẽ ypýpe. Ikatu ja’e ñaína japayha sapy’a peteĩ ke puku pypukúgui ha hasypeve ñañepyrũha jaipykúi peteĩ tepe pyahu ñandererahátava hína Paraguái akãrapu’ãrã gotyo. Kóva ko ñemyatyrõ guasu oikóva hína tekombo’e rehe Paraguái retã ryepýre, oguereko iñepyrũmby pe Tembiapoukapy Guasu 1992-pe guarépe. Upéicha rupíko tuichaiterei mba’e hína ko Tekome’ẽ Tenonde oguerekóva Paraguái retã. Mokõi ijartíkulo oñe’ẽ hína guaraníre, ha umíva umi artíkulo, 77 ha 140, ojekuaa porã haguã, oñehesa’ỹijo porã ha oñemomba’e guasu haguã, jahaíta ko’ápe mokõivéva, he’ihaichaite pe Tembiapoukapy Guasu: Ñe’ẽ teépe ñeporombo’e rehegua Artículo 77: Mbo’ehaokuérape iñepyrũrã mitãme oñembo’e va’erã hogaygua ñe’ẽ teépe. Upéicha avei oñemoarandu va’erã chupe kuéra mokõive Paraguái ñe’ẽme. Umi tapicha, tetãygua aty imbovyvéva, noñe’ẽiva guaraníme, oiporavokuaa Paraguái ñe’ẽ peteĩva oñembo’euka haguã. Ñe’ẽnguéra rehegua Artículo 140: Paraguái ha’e tetã hembikuaa arandu4 hetáva ha iñe’ẽ mokõiva. Estado ñe’ẽ tee ha’e kastelláno ha guarani. Léipe he’i va’erã mba’éichapa ojeporúta mokõivéva. 4 Tembikuaa arandu: Cultura. 220 AMERINDIA n°25, 2000 Mayma ypykue ñemoñare ñe’ẽ ha opaite imbovyvéva ñe’ẽ, ha’e tetã rembikuaa arandu avei. Ko’ãva ã tembiapoukapy ojehai va’ekue ko Tekome’ẽ Tenondépe, ha’e hikuái pe ñemyatyrõ guasu ja’e va’ekue apoha. Ko’ã mokõi artíkulo ndoikéi rire ko Tembiapoukapy Guasúpe, ojeikomo’ã hína kuri jepive guáichante, akoieténte pytũguýpe; guarani ñe’ẽ oikomo’ã hína katuínte kastelláno rapykuéri, ku tembiguáicha ha tetãygua ohayhúva imba’e tee, oikomo’ã jepiguáichante ñemboyképe, araka’eve oñehekombo’e’ỹ rehe hogaygua ñe’ẽ teépe. Upévare, upe Tetã Atyguasupavẽ Moĩmbahára oiko va’ekue ary 1992-pe, Paraguái retãme guarã, tuichaiterei mba’e hína, ome’ẽgui ichupe peteĩ jepytaso mbarete ipojái haguã akãrapu’ãpavẽ rehe. Hasypeve isãso añetéta ko’ãga tetãygua Paraguái; hasypeve oñemomba’e guasúta iñe’ẽ ypy, hogaygua ñe’ẽ tee; ha upévare ae oikóta ichugui tekove iñe’ẽkõi porãva, ikatútava oñe’ẽ otĩ’ỹre oimeraẽva ñe’ẽme, guarani térã kastellánope, oimeraẽva tapicha ndive, tetãygua térã pytagua ndive; ha oikóta avei ichugui tekove isãso añetéva, jaikuaahápype ñaína oimeraẽva tekove oñe’ẽkuaa’ỹva ndaikatuiha oñakãrapu’ã ha upéicha rupi ikatuha oiko katuínte tembiguáiramo, araka’eve isãso’ỹre. Ñanemandu’árõ upe Tetã Atyguasupavẽ Moĩmbahára oikóramo guare rehe, ndajaroviaséi oĩha gueteri tetãygua oipota’ỹva ko Avañe’ẽ ohasa tenonde; oĩháicha, mbovymíramo jepe, Paraguái ra’y oroyrõva ñande purahéi, ñande jeroky hamba’e, oĩ avei oroyrõva gueteri ko ñe’ẽ porãite oúva ñandéve ñande ypy kuéra añetetégui; oĩ he’i va’ekue, upéramo, tavyguireínte ndaje umi oñembotaryrýiva Avañe’ẽ rehe, oiko oguahu pérupi; ma’erãjepa jaipota guarani ñe’ẽ ko ndajaiporumo’ãiva mba’eveichagua pytagua ndive. Ãicha ã tapicha oguenohẽ hemiandu ha omosarambi umi kuatiahaipyrére; oñeha’ã hikuái opaicharei ogueroviauka haguã maymávape natekotevẽiha oñemotenonde guarani ñe’ẽ, ha’ére péva peteĩ te’ýi ñe’ẽnte; iporãveha mitãnguéra tetãyguáva oñemoarandu inglés ñe’ẽme mba’e, oikorãngue vyrorãrei, guarani rapykuéri. Upérõ oñeñanduka añete va’ekue guarani rayhuhára kuéra. Osẽ va’ekue hikuái ombohovái umi tapicha hetã rayhu’ỹvape heta aty Avañe’ẽ reheve oikóva, oĩva Paraguaýpe. Umíva apytepe kuéra oĩ hína Centro Paraguayo de Investigación Lingüística (CEPAIL), Ateneo de la Lengua y Cultura Guaraní ha Instituto de Lingüística Guaraní del Paraguay SANABRIA T.L. : Tekome’ ẽ Tenonde Paraguái retã mba’e 221 (IDELGUAP). Ha upéicha orepu’aka va’ekue umi tekove Avañe’ẽ amotare’ỹnguéra5 rehe, ha oike ha opyta ipahaitépe umi mokõi artíkulo (77 ha 140) ko Tembiapoukapy Guasúpe. Oĩ va’ekue upe Tetã Atyguasupavẽ Moĩmbahárape mbovymi tapicha ohayhu añetéva guarani ñe’ẽ ha hatã ojepytaso va’ekue umíva oñeguahẽ haguã pe oñeguahẽ haguépe. Umíva apytépe ikatu ñanemandu’a hína Tadeo Zarratea ha Rubén Bareiro Saguier rehe, Oscar Paciello ha Wilfrido González Orzuza rehe avei, ambue tapicha kuéra apytépe. Ha oĩ avei, ipahaitépe, mokõi che irũ chepytyvõ mbarete va’ekue, Félix de Guarania ha Dionisio Gauto, oñembohasapaite haguã guarani ñe’ẽme, peteĩ mba’apo jejopýpe, ko Tembiapoukapy Guasu Paraguái retãmegua. Constitución Nacional del Paraguay La República del Paraguay tiene su Constitución Nacional traducida al guaraní, por disposición de la misma Convención Nacional Constituyente del año 1992. Después de mucho tiempo de discriminación frente al castellano, esta lengua amerindia cuyo nombre prehispánico es “avañe’ẽ”, se ubica como lengua oficial del Paraguay junto con el castellano, en virtud de la Constitución Nacional de 1992. Desde ese momento también se implementa en el país para poner en práctica, a partir de 1994, la enseñanza bilingüe bicultural. Se sabe que la población mayoritaria del país tiene el avañe’ẽ como lengua materna y que jamás se le alfabetizó a esa población mayoritaria en su lengua materna, y que, en consecuencia, el paraguayo está afectado por una incompetencia lingüística crónica. Por eso, sostenemos el criterio de que las autoridades educacionales paraguayas estuvieron en un error craso desde siempre, al pretender 5 Amotare’ỹ: Enemigo. 222 AMERINDIA n°25, 2000 alfabetizar al paraguayo en castellano, siendo -sin embargo- el guaraní su lengua materna. Todo esto ha venido a corregirse con la actual Constitución Nacional, cuyos artículos 77 y 140 disponen, entre otras cosas, la obligatoriedad de la enseñanza bilingüe y la oficialización del avañe’ẽ en el país, junto con el castellano. Es por eso que valoramos la trascendencia de lo resuelto por aquella Convención Nacional Constituyente, al otorgarle el carácter oficial a la lengua guaraní en el Paraguay. Se transcribe textualmente los artículos 77 y 140 de la Constitución Nacional, que se refieren a la enseñanza bilingüe en el Paraguay y a la oficialización del guaraní, respectivamente. Se menciona finalmente los nombres de algunos de los Convencionales Constituyentes de 1992 que apoyaron fuertemente la inclusión de los artículos antes citados y los nombres de los dos traductores oficiales que colaboraron con el autor de esta nota, Lino Trinidad Sanabria, en la tarea de volcar al guaraní el texto completo de la Constitución Nacional.