« TE ANANAHI O HUAHINE »

Transcription

« TE ANANAHI O HUAHINE »
« TE ANANAHI O HUAHINE »
Amui ana’e tatou no te amo i to tatou Fenua …
No te ‘ananahi o ta tatou hua’ai …
E au mau hoa here,
Ono matahiti i ma’iri a’e nei… ua horo te tau … e au ra ia hi’o hia e, ua mau te tau …
Mai te peu e ua topatari te taato’a raa i to tatou mau fenua … ua rahi a’e ra te topatari e rave rahi mau ‘utuafare !!!
Te reira anei ho’i te tumu o to tatou mau tafifi ato’a ? E faaea noa ra anei tatou i roto i te ra topatari ?
AITA … A ti’a paato’a ana’e no te haamau faahou raa i te tahi opuaraa tamau, papu maita’i no to tatou Fenua iti here o
HUAHINE, e no ta tatou hua’ai ‘a muri a’e !!!
O teie ta matou tautoo raa rahi… Ua ineine matou no te ohipa tamau ma te tutonu i ni’a i te parau no te OHIPA, te
HAAPIIRAA, te FAA’APU, te FAARIIRAA RATERE, te U’I ‘API e te HAAMAITA’I i te oraraa i ni’a i to tatou fenua
o HUAHINE.
E ohipa matou no te faatupu i te tahi mau ‘opuaraa tano noa e te ‘ohie ato’a ; aita ta matou e parau ‘euhe, te tahi noa mau
faanahoraa tano noa no te taato’a raa … Ho’e tapura ohipa no HUAHINE.
TE PARAU NO TE OHIPA
Ei ohipa ihoa, e oaoa ai te ho’e ‘utuafare, tei riro ato’a ho’i ei papa no to tatou totaiete… Taa’e noa atu ai te mau faanaho raa a
te Hau Fenua, e mea tia ia ‘apee maite hia te mau aniraa ohipa ato’a i ni’a i to tatou Fenua :
· haamau te ho’e pû ohipa, no te titauraa ia horo’a rahi mai te ohipa mai roto mai i te pû a te SEFI no te tauturu raa ihoa i te
mau taiete, te mau ta’atiraa, te tahi mau amuitahiraa e tae noa atu i te mau pû ‘ohipa atoa a te hau ;
· ‘imi i te mau rave’a ato’a ia manuia te mau aniraa tauturu i te Hau Fenua e i te Hau Nui, ia faatupu hia e ia manuia te
mau ‘opuaraa ;
· ia vai ta’amu noa a tatou i te Hau Nui e tae noa atu i te Hau Fenua, no te faatupuraa i te tahi mau paturaa rarahi a te ‘oire e
te Hau Fenua, tei riro i te faatupu mai e rave rahi ‘ohipa (te poromu, te uahu, te haamaita’iraa i te mau pape viivii, te paturaa,
te pape ma…) ;
· ia rave hia te tahi mau faanahoraa faahiahia no te mau taiete, ia vai tamau noa te ‘ohipa i ni’a i to tatou Fenua.
HAAPIIRAA
E ‘aro ‘amui tatou ia ‘aifaito te taato’araa o te mau tamarii :
· ia haamau faahou hia te ‘operaa ma’a ‘amu’amu i te po’ipo’i … rave rahi mau tamarii e ‘ere nei i te taoferaa no te mea
po’ipo’i roa te pere’o’o uta raa tamarii : « Ho’e tamarii maa ‘ore i roto i te ôpû, faufaa ‘ore te haapiiraa ;
· hi’o faahou i te tarifa o te maa ‘amu’amu e te maa tama’a, no te fifi ihoa o te oraraa ;
· haamau i te ho’e faanahoraa pii hia (PEL) no te taato’araa o te mau fare haapiiraa o te Fenua nei, no te tautururaa ihoa i te
mau tamarii e tafifi nei i roto i ta ratou haapiiraa ;
· faanaho i te ho’e tapura ‘ohipa ‘api no te hoe tau roa, no te mau paturaa e te mau tata’iraa rarahi o te mau fare haapiiraa, a
tu’u atu ai i roto i te hi’opo’araa o te pu hiopo’a (CFL), ia hi’o faahou hia te ‘opuaraa patu faahou raa i te fare haapiiraa no
Fare, no Maeva e no Fitii ;
· haamau i te mau haruharu raa ito mahana e te faahaumaru raa i roto i te mau fare haapiiraa, no te maitai o ta tatou mau
tamarii ;
· ia turu hia te mau faanahoraa a te mau fare haapiiraa.
TE FAA’APU
Ua riro te faa’apu ei ‘imiraa papu , e mea tia ihoa i te ‘oire ia tauturu i teie tuhaa ‘ohipa , no reira ua mana’o matou :
- e hi’o faahou i te mau tarifa o te mau père’o’o a te ‘oire ;
· na reira ato’a te parau o te poromu i te pae o te tauraa manureva, ma te faatoro ato’a i te pape ;
· hoo mai i te ho’e père’o’o hîvi no te faa’ohie i te tieraa i te mau ma’a i ni’a i te uahu ;
· haamau i te ho’e pû haamaitairaa repo (BIO, Compost) ;
· haamau i te ho’e pû (COOPERATIVE) ape’e hia mai e te feia faa’apu, no te faa’ohie i te tapiho’oraa ;
· ia patu hia ho’e matete i roto i te ‘oire ;
· ia faaohipa faahou hia te mau faa’ite’iteraa e te mau tata’uraa ma’a ;
· ia faa’ohipa hia te mau fenua o te ‘oire no te mau ‘opuaraa a te feia ‘api.
TE FAARIIRAA RATERE
Ua topa roa te faariiraa ratere, e mea ti’a ia tatou ia paturu i teie ‘imiraa ma te :
· turu i te mau ‘opuaraa a te Hau Fenua e tae noa atu i te mau fatu hotera (HANA ITI, SOFITEL,…) ;
· faa’ohipa i te reni natirara no te faatianiani i to tatou fenua ;
· paturu i te mau faanahoraa i roto i te parau o te iho tumu e te ta’ere ma’ohi ;
· hi’o faahou raa i te mau tarifa a te ‘oire.
TE ARU TAI MAREVA
· ia faataa hia te pehu ;
· faanaho ho’e faaauraa e te taiete SEP ;
· ‘iriti i te ho’e vahi no te faaru’eraa i te mau pehu matie ;
· paturu i te mau ta’atiraa e paruru nei i te ARU TAI MAREVA ;
· haamau i te haruharu raa ito mahana i nia i te mau fare a te ‘oire ;
· haamau i te mau vahi hunaraa ma’i a te ‘oire.
TE U’I ‘API E TE TU’ARO
Te u’i ‘api, te ‘ananahi ia o to tatou Fenua :
· haamau i te ho’e pu no te paruru i te faufaa tumu o te fenua, ia horo’a te mau matahiapo i to ratou ’ite i roto i te feia ’api.
· haamaita’i faahou te parau no te tu’aro e te ta ’ ere;
· faaho’i faahou i ta tatou HEIVA i ni’a i tona vairaa mau, ia riro te maharaa o te HEIVA RARO MATA’I ei te’ote’oraa na to
tatou Fenua;
· patu ho’e vahi faa’ana’anataeraa no ta tatou mau tamarii, feia ’api ;
· patu ho’e fare nohoraa no te haamaita’iraa i te mau farereiraa.
HAAMAITA’I I TE ORARAA
Ua riro te nunaa ei mana’ona’oraa na matou, ia faa’ohipa hia te moni a te nunaa no te haamaita’i i te oraraa :
· ia faanaho faahou hia te mau pû ’ohipa a te ’oire no te haamaitai e no te faa’ohie i ta ratou mau faanahoraa ‘ohipa ;
· haamaita’i i te ‘ohiraa pehu ;
· faanaho faahou te parau no te arairaa fifi (muto’i, tupohe auahi) …
· ia rave faahou hia te mau timaraa poromu, e ia turama hia te mau aroa ;
· hi’o faahou i te parau no te pape i Maeva-Faie e Fitii ;
· hi’o faahou i te moni o te pape ;
· hi’opo’a e tata’i i te mau faatoro raa pape i roto i te mau ‘utuafare ;
· paruru i te mau haapahu raa pape ;
· faatupu pinepine i te mau faaineineraa arai fifi.
Na roto i to outou tiaturiraa
e ta outou tururaa mai …
E amo ‘amui ana’e i to tatou Fenua,
na roto i teie parau fafau tano noa no te taato’araa
Tatou e te mau ta’atiraa, te mau taiete,
te mau faaroo ato’a, te Hau Fenua e te Hau Nui
Mauruuru … A turu a nu’u … Maro te Heiva …
A Hono i te Hana Tupuna …